O zanimljivim aspektima umjetne inteligencije sa doktorom fizike Denisom Parganlijom

Sinoć, 27.10., ugledni bh. fizičar dr. Denis Parganlija, u Velikoj sali Grada Zenica, održao je dvosatno predavanje na temu umjetne inteligencije, s posebnim osvrtom na funkciju i ulogu ChatGPT-a u današnjem društvu.

Dinamika ovog edukativnog predavanja ponukala je sve prisutne da podijele svoje mišljenje o tome šta je umjetna inteligencija, kako ona funkcionira, je li svjesna sebe, kao i o mogućim dobrim i lošim primjenama iste.

Inače, dr. Denis Parganlija rođen je u Zenici, a trenutno radi za austrijski Verbund AG kao glavni analitičar podataka i specijalista za umjetnu inteligenciju.

Šta vas je motiviralo da se počnete baviti istraživanjem umjetne inteligencije? 

Umjetna inteligencija je nova tehnologija koja može imati jako puno dobrih primjena u nauci, u društvu, korporativnom svijetu, ali i u drugim poljima. Pošto sam imao određeno matematičko znanje koje je potrebno da bi se razvijala umjetna inteligencija, tako sam se zainteresirao za način funkcioniranja umjetne inteligencije i naravno za primjenu umjetne inteligencije. Dakle, motiviralo me je to što sam želio da vidim konkretno šta se s njom sve može uraditi.

Pa preporuka bi bila da se radi digitalizacija. Onoliko koliko je moguće na način da se određeni procesi koji se provode trenutno analogno, znači gdje je potrebno da se neki papir negdje odnese i da se papir štampa itd. da se to zamijeni digitalnim načinom rada. To samo po sebi još uvijek nije inteligentno, ali može biti inteligentno.

 Ukoliko za primjer uzmemo gradski saobraćaj, umjetna inteligencija bi znatno doprinijela u programiranju  semafora na način da se osigura maksimalan protok vozila, odnosno da se zastoji u saobraćaju svedu na minimum. Drugi primjer olakšavanja svakodnevnice umjetnom inteligencijom jeste uvođenje senzora na uličnoj rasvjeti koji bi aktivirali rasvjetu tokom dnevnog svjetla, onda kada je magla gusta.

Programiranje je izuzetno važno za umjetnu inteligenciju, jer umjetna inteligencija bez dobrog programiranja ne može postojati, ne može funkcionirati . Dakle, da bi mašina mogla da se ponaša umjetno inteligentno, ona mora imati određeni kod, dakle određeni set instrukcija, recimo, prema kojima se ona onda treba ponašati umjetno inteligentno. I takav set logičkih instrukcija je nešto što se dobija kroz programiranje. Dakle, koliko god bila rafinirana matematika ta koja stoji iza bilo koje aplikacije koja je umjetno inteligentna, potrebno je i izuzetno važno da je programiranje, koje je u osnovi aplikacije, odrađeno u skladu sa pravilima struke. Tek onda mašina može funkcionirati. Dakle mašina iz dobro programiranog koda iščita ono sto joj treba i onda daje rezultat koji joj je, nadajmo se, prihvatljiv, dobar i koristan.

Konkretno vezano za ChatGPT, on sigurno ima određenu vrstu primjena u zavisnosti od toga šta je korisniku potrebno i može se koristiti uz određene zadrške. Glavna zadrška bi bila da koji god rezultat se dobije, on mora biti provjeren od strane čovjeka. Dakle, čovjek mora provjeriti je li mu taj rezultat prihvaljiv, tj. stručno uredu itd. Znači, to je neka vrsta nekog softverskog alata koji se koristi u određenim primjenama, ali je potrebno da čovjek provjeri ispravnost, prihvatljivost i sl. onoga što se dobija kao rezultat iz te aplikacije.

Na koji način se, po Vama, može unaprijediti zenička IT scena?

Meni je poznato da vaša ZeForge ekipa organizuje HammerIT konferenciju. Mislim da je to jako dobra mogućnost za uvezivanje, razmjenu mišljenja,  ideja itd. To je jedna mogućnost. Druga mogućnost unapređenja zeničke IT scene jeste kontinuirana edukacija. Najbolje vam je raditi kontinuirane edukacije. Dakle, gledati, čitati, posmatrati oko sebe šta se sa stručnog nivoa događa i učiti o stvarima koje su relevantne za vlastito polje rada. Znači edukacijom sebe i razmjenom mišljenja između onih koji pripadaju community-u.